Danas obeleževamo zimski Krstovdan, praznik uoči Bogojavljenja. Ovaj praznik nije crveno slovo, ali se veoma poštuje u našem narodu.Na ovaj praznik se obavezno posto, a po predanju, na taj dan se ukrštaju vetrovi, pa je loše vreme očekivano.
Sa Krstovdanom se završavaju takozvani nekršteni dani, koji traju od Božića pa sve do 18. januara, i tada se u crkvi ne mogu primiti Svete tajne krštenja. Zimski Krstovdan je povezan sa Bogojavljenjem i krštenjem Isusa Hrista, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju. Nakon jutarnje liturgije, u hramovima se obavlja i čin vodoosvećenja, a sutra na Bogojavljenje voda se osvećuje i van hrama, na rekama. Verovanja si da se noću, odnosno u ponoć, pred Bogojavljenje nebo otvara i Bog se javlja ljudima. Čeka se ponoć, a potom se uz molitvu izgovara želja. Kako Krstovdan nije crveno slovo, kućni poslovi nisu zabranjeni, a od davnina se u narodu ukorenio običaj da se na ovaj dan opere sav prljav veš i očisti kuća, tim pre što slede tri praznika kada bi ovakve poslove trebalo preskočiti: Bogojavljenje, Jovanjdan i nedelja. Na Krstovdan su naši stari nekada osveštavali bosiljak, koji se cele godine čuvao u domu kako bi čuvao ukućane od negativne energije. Po starom verovanju vetar koji duva na Krstovdan, biće onaj koji će najčešće duvati tokom čitave godine.
Izvor: GZS |
in Pravoslavlje, Srbija