
Poljoprivredni proizvođači u Srbiji očekuju da buduće Ministarstvo poljoprivrede uspostavi stabilnu i predvidivu agrarnu politiku, koja će im omogućiti sigurnije planiranje proizvodnje i poslovanja. Nakon perioda obeleženog klimatskim promenama, smanjenim prinosima, niskim otkupnim cenama i kašnjenjem obećanih podsticaja, poljoprivrednici poručuju da im je potrebna institucija koja će biti njihov partner.
Jedan od osnovnih zahteva jeste utvrđivanje preciznih rokova za isplatu svih podsticaja, ali i unapred poznati uslovi i cene koji bi proizvođačima omogućili da planiraju naredne proizvodne cikluse.
Jančo Paljo iz Udruženja poljoprivrednika „Aradac“ smatra da je neophodno urediti tržište i obezbediti pravedniji položaj primarnih proizvođača.
„Cene moramo da znamo unapred, kako bismo znali da li se isplati to što radimo. Tržište mora da se uredi, da se ne dešava da svi više zarađuju od nas koji proizvodimo hranu. Zarađuju prodavci repromaterijala, nakupci, trgovci, izvoznici, a primarni proizvođači su u gubitku“, objašnjava Paljo.
On ukazuje i na potrebu preispitivanja raspodele pokrajinskih sredstava namenjenih poljoprivredi, kao i sprovođenja konkursa i licitacija poljoprivrednog zemljišta.
Traže jasnija pravila za doprinose i subvencije
Jedno od pitanja koje opterećuje poljoprivrednike jeste plaćanje penzijskog i invalidskog osiguranja. Paljo smatra da je neophodno najpre utvrditi stvarno stanje dugovanja, uključujući i potraživanja koja više nije moguće naplatiti.
Prema njegovom mišljenju, obaveza plaćanja doprinosa trebalo bi da se odnosi na profesionalne poljoprivrednike, dok bi sistem penzijskog osiguranja trebalo dodatno urediti.
Dodaje da bi profesionalni poljoprivrednici trebalo da budu uključeni u sistem PDV-a, kako bi svi poslovali pod jednakim uslovima. Takođe, predlaže da se uvede obračun kamate ukoliko država kasni sa isplatom subvencija.
Paljo ističe i da je neophodno utvrditi tačan broj poljoprivrednih gazdinstava i grla stoke, jer, kako navodi, stanje na terenu ne potvrđuje tvrdnje o povećanju stočnog fonda.
„Nekada na selu nije bilo kuće bez krave ili nekoliko svinja. Danas i mi na selu kupujemo mleko i meso u prodavnici. Nema stabilnosti i predvidivosti. Da bi se dobila krava treba da prođu tri godine. A mere se menjaju od godine do godine. Isto je i sa voćarstvom. Voćke počinju da rađaju tek u četvrtoj ili petoj godini. Do tada imate samo ulaganja, nema prihoda. Za ratarstvo je potrebna predvidivost od najmanje tri godine“, kaže Paljo.
Stočari traže veću cenu mleka i ograničavanje pritiska uvoza
Stočar Nenad Simić, koji se godinama bavi tovom i trenutno na farmi ima oko 700 grla, kaže da bi bio spreman da proširi proizvodnju ukoliko bi uslovi poslovanja bili povoljniji. Najveći deo goveda trenutno izvozi u Crnu Goru.
Kao jedan od prioriteta budućeg ministarstva izdvaja redovnu isplatu premija i subvencija, ali i jasnije razdvajanje domaćih od uvoznih proizvoda od mesa i mleka u prodaji.
Simić smatra da su uvoz mesa, mesnih prerađevina, mleka i mlečnih proizvoda među faktorima koji utiču na smanjenje domaćeg stočnog fonda.
Posebno ukazuje na cenu mleka, koja, prema njegovim rečima, trenutno iznosi oko 30 dinara po litru, dok bi trebalo da bude između 55 i 65 dinara, uz dodatak premije.
Takav nivo cene, smatra on, omogućio bi povećanje proizvodnje mleka, broja muznih krava, a samim tim i broja teladi namenjene daljem tovu.
Dozvole za uvoz životinja čekaju se mesecima
Među problemima sa kojima se suočavaju stočari jeste i dugotrajno čekanje na dozvole za uvoz životinja namenjenih tovu.
Iako je zakonski rok za izdavanje dozvola 20 dana, Simić navodi da se na rešenja često čeka i po nekoliko meseci.
To posebno otežava korišćenje povoljnih poljoprivrednih kredita, jer proizvođači gube deo grejs perioda dok čekaju potrebnu dokumentaciju.
Dodatni problem predstavljaju i sertifikati za uvoz, čije usklađivanje sa propisima drugih zemalja, prema njegovim rečima, može trajati i duže od pola godine.
Kao primer navodi nemogućnost uvoza teladi iz Holandije, Hrvatske i Češke zbog razlika u serotipovima vakcine protiv bolesti plavog jezika. Simić smatra da bi Srbija trebalo da uskladi sertifikate sa drugim zemljama i omogući priznavanje odgovarajućih dokaza o vakcinaciji ili PCR testiranju.
Predlog za formiranje Uprave za stočarstvo
Iz Udruženja „Agroprofit“ poručuju da bi rad budućeg Ministarstva poljoprivrede trebalo zakonski definisati, a kao jedan od važnih koraka predlažu formiranje posebne Uprave za stočarstvo.
Čedomir Keco iz ovog udruženja ističe da bi nova uprava sistematski pratila stanje u stočarstvu, unapređivala odgajivačko-selekcijski rad, obezbeđivala pouzdane proizvodne i tržišne evidencije i predlagala mere za stabilizaciju i razvoj ove grane poljoprivrede.
Posebno naglašava da bi odluke o uvozu trebalo da budu zasnovane na stvarnim potrebama domaćeg tržišta, uz primenu zakonom dozvoljenih mera zaštite domaće proizvodnje.
Udruženje predlaže i formiranje Uprave za rad savetodavnih poljoprivrednih i prognozno-izveštajnih službi.
Njihov zadatak bio bi da pružaju stručnu i administrativnu podršku poljoprivrednim gazdinstvima, organizuju oglede u biljnoj i stočarskoj proizvodnji i redovno informišu Ministarstvo o stanju useva, voćnjaka i stočarske proizvodnje na terenu.
Poljoprivrednici očekuju da buduće Ministarstvo, bez obzira na promene na njegovom čelu, obezbedi kontinuitet mera, sigurnost isplata i uslove za dugoročno planiranje proizvodnje.
Izvor: Biznis.rs / RTS


